O le nuʻu Björneström na faʻafetaia le falegaosi. O le taimi tonu lea na aliaʻe mai ai mea faigaluega a Virserumsbygden i le vaitaimi mulimuli o le 1800 senituri. Ua atagia mai i le sosaiete le amataga o le seneturi. O se siʻosiʻomaga e faʻaalia faʻaalia fale tetele fale ma le matagofie kamuta matagofie.
O le tasi mafuaʻaga na ala ai ona fau falegaosi i totonu o Björnån. E tatau ona faʻamautuina o se falegaosi na i ai i le amataga o le 1400 seneturi ma i le faʻaiuga o le 1600th seneturi na faʻatulagaina ai se falegaosimea (custom mill)
E le mamao i luga aʻe mai le vili, i le itu lava e tasi o le vaitafe, sa i ai se fale vali mai le 1830s. I le isi itu o le vaitafe mai le mill, i le pito i luga i sisifo o Björnöfallet, sa i ai se fale pa'u manu. I le 1880s, na faʻatūina ai foi se fale susu i Björnöström.
I le pito i lalo, atonu na i ai se faʻailoga ponaivi ma se faʻamau faʻamau tamaʻi povi, ia atonu o ni vaega o le tasi ma le tutusa laʻau. Naʻo ni vaega o le falegaosi e faʻasaoina, ae o le falegaosi lava ia e saʻo.
I totonu o le vaituloto i tafatafa o le auala o lo o tusia ai le ata vaneina e Teodor Karlsson o le “Näcken”. Na gaosia i le 1948. Näcken o se supernatural male aquatic meaola e masani ona nonofo i vaitafe, vaitafe, vaituloto ma vaituloto i totonu. O Theodor Karlsson sa nofo i Björneström, lea sa faigaluega ai i lana ia fale faigaluega ma potu potu. Atonu na lauiloa o ia ile faia o "nofoa faʻalelotu" i le ekalesia Räpplinge i Öland. Na fausia foi e Theodor le vai papatisoga i le ekalesia a Virserum.